Dr Mirčeta Đurović

Rođen je u Danilovgradu 25. avgusta 1924. godine. Gimnaziju je završio na Cetinju 1945. godine, a Ekonomski fakultet u Beogradu 1949. Postdiplomske studije na Institutu društvenih nauka završio je 1951. godine, a doktorirao na Ekonomskom fakultetu u Beogradu 1956. godine.
Od 1951. do 1960. godine radio je u Naučnom društvu i Istorijskom institutu Crne Gore, kao rukovodilac odjeljenja i urednik časopisa. Za vanrednog profesora na Ekonomskom fakultetu za predmet Politička ekonomija izabran je 1960. godine. Od (osnivanja) 1960. do 1964. godine bio je dekan Ekonomskog fakulteta, a zatim šef Katedre za ekonomsku teoriju.

Za redovnog profesora univerziteta izabran je 1971. godine. Akademske 1970/71. godine boravio je na naučnom usavršavanju u SAD. Bio je prvi rektor Univerziteta "Veljko Vlahović" u Titogradu (1974-1978) i potpredsjednik Predsjedništva Zajednice Univerziteta Jugoslavije.
Bio je sekretar Odjeljenja društvenih nauka (1981-1985) i član Predsjedništva CANU. Istovremeno je bio i član Savjeta akademija nauka i umjetnosti Jugoslavije i predsjednik Komisije za međunarodnu saradnju (1981-1985).
Za predsjednika Crnogorske akademije nauka i umjetnosti izabran je 1985. godine i na toj dužnosti se nalazio do oktobra 1989. godine Objavio je veći broj naučnih radova, studija i priloga iz raznih domena ekonomije. Obrađivao je probleme privredne istorije i ekonomskog razvoja Crne Gore, socioekonomskih struktura, pojedinih makroekonomskih problema, zatim procese i pojave savremenog kapitalizma i pitanja ekonomske teorije vezane za nastavu političke ekonomije i uporednih privrednih sistema.
Bio je urednik više periodičnih publikacija (Istorijski zapisi, Glasnik Odjeljenja društvenih nauka CANU, Univerzitet danas, Godišnjak Ekonomskog fakulteta u Titogradu), kao i član izdavačkih savjeta i drugih tijela. Bio je član redakcija zbornika radova nekoliko naučnih skupova koje je organizovala CANU i Savjet akademija nauka i umjetnosti SFRJ. Bio je predsjednik Savjeta časopisa Praksa. Rukovodio je makroprojektom “Razvoj proizvodnih snaga Crne Gore", koji je realizovan u okviru programa CANU.
Obavljao je i brojne društvene funkcije: narodni poslanik Skupštine SR Crne Gore (1967-1971), član CK SK Crne Gore (1974-1978) i član CK SK Jugoslavije (1979-1982), član odbora za nagradu AVNOJ-a i predsjednik Žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade, predsjednik Ekonomskog savjeta Crne Gore, član Ekonomskog savjeta Jugoslavije, predsjednik Društvenog savjeta za pitanje društvenog uređenja Crne Gore, predsjednik SIZ-a za naučne djelatnosti Crne Gore, predsjednik Savjeta Ekonomskog fakulteta u Titogradu i dr. Redovni je član Jugoslovenske akademije ekonomskih nauka. Za naučni i stručni rad dobio je više društvenih priznanja (Trinaestojulsku nagradu, nagradu “Oktoih"), odlikovanja i plaketa.
Najvažnije objavljene knjige: Trgovački kapital u Crnoj Gori u drugoj polovini XIX i početkom XX vijeka, 1958; Novčani zavodi u Crnoj Gori, 1959; O akcionarskim društvima u Crnoj Gori, 1959; Crnogorske finansije 1860-1915, 1960; Promjene u društveno-ekonomskoj strukturi Crne Gore, 1964; Funkcionalna sposobnost sredstava za rad radnih organizacija u Crnoj Gori, 1967; Politička ekonomija. Dio I - III, 1975; Savremeni kapitalizam, 1978.
Prilikom osnivanja Društva za nauku i umjetnost Crne Gore (6.marta 1973) izabran je za dopisnog člana, a za redovnog člana Crnogorske akademije nauka i umjetnosti 22. oktobra 1981. godine.
Živi u Podgorici